Piše: Hrvoje Petrić

Prvi kontakt Stjepana Radića sa sjevernim dijelom područja koje danas zauzima Koprivničko-križevačka županija je bio 1886. godine, kada je imao 15 godina. Nakon toga su se ti odnosi razvijali s manje ili više intenziteta sve do zbivanja u narodnom pokretu 1903. godine sa jedim od vrhunaca u selu Kunovcu (danas općina Koprivnički Ivanec), koja su, u neku ruku, bile predigra osnivanja Hrvatske pučke seljačke stranke (HPSS).
Prema svjedočenju suvremenika Stjepan Radić je došao u Drnje (sjeverno od Koprivnice) u drugoj polovici svibnja 1904. godine kako bi ustrojio «organizacijsku jezgru» buduće stranke. Tada je dvadesetak ljudi iz Drnja bilo pretplaćeno na novine Dom koje je izdavao Antun Radić. Zbog toga je već prije osnivanja seljačke stranke u ovom selu stvarano ozračje pogodno za razvoj seljačkog pokreta braće Radić. Pretplatnike Radićevih i njemu bliskih novina su tada smatrali budućim članovima HPSS koja se postupno osnivala.
Stjepan Radić je u Drnju stvorio svoju prvu «organizacijsku jezgru» na terenu iz koje je dalje širio seljački pokret, na čitavom hrvatskom prostoru. Iz nje je svoj nauk širio prvo po susjednim selima – Torčecu i Đelekovcu (tada u Varaždinskoj županiji) odnosno u Sigecu i Hlebinama (tada u Bjelovarsko-križevačkoj županiji). U rujnu 1904. godine Stjepan Radić je stvorio svoju drugu političku «organizacijsku jezgru» u Novigradu, Molvama i Virju. Kako su obje «organizacijske jezgre» prije formalnog osnivanja HPSS-a bile u sjevernom dijelu tadašnje Bjelovarsko-križevačke županije, moguće je zaključiti da su počeci organizacijskog stvaranja HPSS-a vezani uz prostor današnje Koprivničko-križevačke županije. Zanimljivo je istaknuti činjenicu da su «Hrvatske novine» (objavljivane od strane Peroslava Ljubića u Virju) od osnivanja HPSS-a pa sve do kraja studenoga 1906. (tj. do ponovnog pokretanja novina «Dom») bile prvo i «glavno glasilo Hrvatske pučke seljačke stranke».
Godine 1908. raspisani su izbori za Hrvatski sabor na kojima je, u izbornom kotaru Novigrad Podravski (tadašnja Bjelovarsko-križevačka županija), u užem izboru, sa 59% dobivenih glasova pobijedio Stjepan Radić kao kandidat HPSS-a. Stjepan Radić je time po prvi puta postao zastupnikom u Hrvatskom saboru. Istovremeno je izabran i u ludbreškom kotaru (Varaždinska županija), ali je zadržao novigradski mandat.
HPSS (kasnije HRSS, odnosno HSS) je vrlo brzo postala najjača politička snaga u Hrvatskoj, a u Podravini i Prigorju je dao brojne parlamentarne zastupnike, općinske načelnike i gradonačelnike. Vodeću ulogu je HSS zadržao sve do drugoga svjetskoga rata nakon kojega postupno zamire rad stranke ne samo na području koje danas zauzima Koprivničko-križevačka županija nego i cijeloj zemlji. HSS je slobodno jedino djelovao u inozemstvu, ali nauk braće Radić nije zamirao, napose kroz odgoj u obitelji. To najbolje svjedoči brzu obnovu stranke na području Podravine i Prigorja i osnivanje brojnih ogranka.
Brza i učinkovita obnova stranke u Prigorju i Podravini je pokazala snagu te izborni rezultat kojim je još prije formalnog osnivanja županijske organizacije HSS-a za Koprivničko-križevačku županiju Hrvatska seljačka stranka postala najjačom u županijskoj skupštini i dijelu općina diljem županije (Drnje, Gola, Molve, Novigrad Podravski, Rasinja, Hlebine i Sveti Petar Orehovec) te gradu Križevcima na lokalnim izborima održanima 1993. godine. Tada je za župana izabran Ivan Stančer, a za zamjenika župana Darko Selanec. Potpredsjednicima županijske skupštine su izabrani Branko Hrg i Vladimir Mirović.
Na izborima za županijski dom Hrvatskog sabora izabran je član HSS-a Valentin Puževski. Osnivačka skupština županijske organizacije Koprivničko-križevačke županije je održana 5. lipnja 1993. godine u Križevcima. Za prvog je predsjednika izabran Ivan Vuk, tajnika Ivan Bračko, blagajnika Mladen Kolarek, a za članove predsjedništva Slavko Krčmar, Ivan Varović i Veljko Koščević.
Na skupštini održanoj u Koprivnici 30. rujna 1995. za novog je predsjednika izabran Matija Dolenec, a za dopredsjednike Ivan Vuk, Josip Friščić, Vladimir Mirović i Branko Hrg, tajnika Franjo Radojica (kasnije je dužnost tajnika preuzeo Franjo Car) i blagajnika Božidar Vrabelj. Ostali članovi predsjedništva su postali Andrija Kudumija, Stanko Salaj i Veljko Koščević. U nadzorni odbor su izabrani Petar Restek, Zdravko Mesarić i Slavko Krčmar, a u časni sud Antun Blažinčić, Ivan Cimbrišak i Franjo Bartolić. Od gostiju iz središnjice je bio nazočan Ivan Stančer, dopredsjednik HSS-a i koprivničko-križevački župan. Na izborima za Hrvatski sabor je u zastupnički dom 1995. izabran član HSS-a Ivan Kolar, a prigodom izbora za Županijski dom Sabora 1997. izabran je Ivan Stančer. U međuvremenu je HSS na županijskim izborima 1997. prešao u oporbu, ali je dobio izbore u općinama Sveti Ivan Žabno, Đelekovec, Molve, Virje i Ferdinandovac.
Na izbornoj skupštini održanoj u Koprivnici 1998. za predsjednika županijske organizacije je ponovno izabran Matija Dolenec, za potpredsjednike Josip Friščić, Ivan Kolar i Stanislav Salaj, tajnika Zdravko Mesarić i blagajnika Zdravko Mesarić.
S područja Koprivničko-križevačke županije je na izborima za Sabor 3. siječnja 2000. izabran član HSS-a Ivan Kolar. Za novog predsjenika županijske organizacije je izabran Josip Friščić na izbornoj skupštini u Ferdinandovcu 1. travnja 2000. Istom je prigodom je mandat tajnika dobio Zdravko Mesarić. Iz središnjice HSS-a su bili nazočni potpredsjednik HSS-a i saborski zastupnik Ivan Stančer, koordinator HSS-a za sjeverozapadnu Hrvatsku i saborski zastupnik Željko Ledinski te glavni tajnik HSS-a Stanko Grčić.
Novo vodstvo županijske organizacije HSS-a je na izborima za županijsku skupštinu 2001. uspjelo u namjeri kako bi HSS postao najjača stranka u Koprivničko-križevačkoj županiji. U suradnji s koalicijskim partnerima je za župana izabran predsjednik županijske organizacije HSS-a Josip Friščić, za zamjenika župana Darko Koren, a za potpredsjednika županijske skupštine Ivan Vuk. HSS je nositelj vlasti u gradu Križevcima na čelu s gradonačelnikom Brankom Hrgom te u većini općina na prostoru Koprivničko-križevačke županije, dok u gradovima Koprivnici i Đurđevcu sudjeluje u vlasti kao glavni koalicijski partner.
Na izbornoj skupštini održanoj u Đelekovcu 16. studenoga 2002. za predsjednika je ponovno izabran Josip Friščić, za dopredsjednike Matija Dolenec, Branko Hrg i Franjo Car, blagajnika Božidar Vrabelj, a za birane članove predsjedništva Stjepan Drveni, Drago Drvarić, Marijan Slavi, Mirko Čusek, Mladen Fancev i Marijan Debeljak. Tom prigodom su, uz ostale, gosti bili ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić, potpredsjednik HSS-a i direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski i pomoćnik ministra malog i srednjeg poduzetništva Ivan Đopar. Na izborima za Hrvatski sabor je 2003. izabran Josip Friščić koji je mandat stavio u mirovanje pa je saborskim zastupnikom umjesto njega postao Ivan Kolar.
Ovo je vodstvo županijske organizacije vodilo HSS na županijskim izborima u proljeće 2005. godine. HSS je u koaliciji sa SDP-om u Koprivničko-križevačkoj županiji osvojio 27 od 41 vijećnika. Iz HSS-a je za župana izabran Josip Friščić, za njegovog zamjenika Darko Koren, a za potpredsjednika županijske skupštine Ivan Vuk. HSS je u gradovima Koprivničko-križevačke županije dobio 15 mandata, a u općinama 112, što je ukupno 127 vijećnika. U brojnim općinama i gradu Križevcima HSS nosi vlasti, a u Koprivnici i Đurđevcu je koalicijski partner.
Selo Veliki Raven je bilo domaćin izborne skupštine 4. studenoga 2005. kada je za predsjednika županijske organizacije po treći puta zaredom izabran Josip Friščić. Za birane članove predsjedništva su izabrani Štefica Tukša, Ivan Vuk, Dragutin Matus, Mirko Čusek, Matija Dolenec, Andrija Čeviš, Mladen Mađer, Franjo Car, Mladen Kolarek i Marijan Debeljak. Za članove nadzorno odbora su izabrani Hrvoje Gaži, Vladimir Kovačević i Andrija Kudumija, a za njihove zamjenike Marija Fabuš, Sanja Burulic i Ratko Sokač. Za predsjednika časnog suda je izabran Vjekoslav Radiček, za članove Franjo Kemenović i Đuro Besten, a za njihove zamjenike Vinko Huzjak, Stanislav Salaj i Ivan Mesarov. Od gostiju su bili nazočni tadašnji predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić, Božidar Pankretić, Damir Bajs, Zvonimir Sabati i drugi. Kasnije su za dopredsjednike županijske organizacije izabrani Darko Koren i Matija Dolenec, a za tajnika Josip Čiković.
Najveći uspjeh županijske organizacije HSS-a za Koprivničko-križevačku županiju je bio taj što je njen predsjednik i koprivničko-križevački župan Josip Friščić na unutarstranačkim izborima održanim u prosincu 2005. velikom većinom glasova izabran za predsjednika cjelokupne Hrvatske seljačke stranke.